Društvo

SILVIO TONSATI: NOVSKI RIBARI TRAŽE SVOJU LUKU, USLOVE ISKRCAJA, BOLJI STATUS

Ribari iz Herceg – Novog zahtjevaju svoj dio luke, regulisanje statusa, poboljšanje uslova života i rada, očuvanje ribljeg fonda i ravnopravan tretman sa ostalim poljoprivrednim proizvođačima, veća sredstva iz agrobudžeta.

Predsjednik  NVO “Škver – mali privredni ribolov” Silvio Tonsati je kazao  u emisiji “ U središtu”  da još uvijek nije na pomolu rješenje za ribare, koji traže mjesto za iskrcaj, konkretno, određenje lokacije  ribarske luke.

– Uvijek smo na istom mjestu, luka u Herceg Novom  i ostale manje luke nisu akdevatne za ovu vrstu posla. Pripremamo se za ribolovnu sezonu. Ovo je period godine kada se  izvlače  brodovi,obavlja se farbanje, remont  motora, opreme da bi se u toku ribolovne  sezone mogao postići što veći ulov. Svake godine nama Ministarstvo ponudi određena sredstva iz agrobudžeta.  Mislim da je ove godine riječ o 240.000 eura ,  što će biti raspoređeno ribarima. Ta sredstva ne mogu da pokriju potrebe ribara u cjelini. Nije odgovarajući ni način, na koji  nam se dodijeljuju sredstva. Mi kupimo motor, opremu, a kasnije nam iz agrobudžeta vrate 50 odsto uloženih sredstava. Pojedini nemaju da plate naprimjer 10.000 eura , da bi kasnije 5.000 eura dobili nazad.  Nastojimo da se promjeni  taj model , kako bi svi  ravnopravno mogli  da učestvujemo u podjeli sredstava iz agrobudžeta, naveo je Tonsati.

On je kazao da ribari iz malog privrednog ribolova  mjesečno uplaćuju 68 eura za zdravstveno i penzijsko – invalidsko osiguranje, dok kočari izdvajaju i više. Zahtjevaju bolje tržišne uslove za plasman ribe.

-Dio luke na Škveru ne odgovara potrebama ribara,  jer je za 10-tak većih i manjih barki  iz ribolova prostor sveden na svega nekoliko kvadrata.  U Gradskoj luci  Škver  svi se poznamo, korektni su odnosi.

Nemamo prednost kao ribari ,propisi su strogi, možemo doći vozilom sa opremom od 5 do 9 sati i poslije toga ne možemo ni ući ni izaći iz luke.U kasnijim satima ne možemo naći nikoga ko radi u luci, da nam otvori rampu. Nismo naišli na razumijevanje Opštine,  kada smo tražili da u luci budu postavljene  tezge za prodaju ribe, što bi bilo značajno i za turiste.  Jedino je rješenje da imamo ribarsku luku i tada bi to moglo funkcionisati, smatra Tonsati.

U Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja je ocijenjeno da je problem nepostojanja odgovarajuće infrastrukture duž cijele crnogorske obale,  kao što su ribarske luke, vezovi za ribolovne plovne objekte, opremanje mjesta, pa je ovo Ministarstvo, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, stvorilo pretpostavke kroz plansku dokumentaciju. Određen broj lokacija je Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore, predviđen  i u Bokokotorskom zalivu. U okviru projekta MIDAS 2, koji je finansiran iz Svjetske banke jedna od komponenti je unapređivanje sektora ribarstva, kroz koju će biti oprijedjeljeno 10 miliona eura.

Predsjednik NVO “ Škver-mali privredni ribolov” Silvio Tonsati kaže da  ne zna na koje se luke odnosi ova aktivnost ministarstava, jedino mu je poznato da se radi na području Ulcinja.

U Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su naveli da je na području Herceg Novog određen broj ribolovnih plovnih objekata i to uglavnom dužine do 10 metara, vezan u gradskoj luci Škver. Prema njihovim navodima, ova luka je predmet razmatranja za ulaganje u rekonstrukciju dijela, koji koriste ribari kroz projekat MIDAS 2. U skladu sa rješenjem resornog Ministarstva, za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju hotelskog resorta “Lazaret” u Meljinama – objekt luke nautičkog turizma i ribarska luka, koji se sastoji od akvatorijuma sa 156 vezova (oivičenog glavnim lukobranom na južnoj i jugozapadnoj strani), predviđen je i vez  za određeni broj ribolovnih plovnih objekata.

Tonsati obrazlaže da im je djelimično poznat taj stav, ali nije poznato  o kojim je kapacitetima  riječ i na koji se vremenski period odnosi. Inače, vezovi za ribare nisu skorašnja priča.

-Imali smo bolji predlog, koji nije prošao da se u Njivicama izgradi ribarska luka, što je naišlo na protivljenje lokalnog stanovništva.Postojao je projekat za izgradnju te luke između Igala i Njivica,što nije došlo do realizacije, podsjetio je on.

On je ukazao i na ograničenja u ribanju, u uslovima kada grčka kompanija “Energean” istražuje podmorje od Ulcinja do Platamuna.

– Prethodna  komapnija  je imala 18 dana istraživanja, zabranjen je bio ribolov u tom periodu, dobili smo malu nadoknadu , koja ne odgovara kada  ribamo. Oni imaju pravnog zastupnika, sporazum nije bio za nas povoljan , ali smo ga morali prihvatiti. Kvadrat koji je pokriven tim istraživanjima obuhvata  više od pola obale. U Bokokotorskom zalivu ne možete očekivati neke značajnije ulove.  Ribolov  samo u zalivu nije isplativ, dodaje Tonsati.

NVO “Škver mali privredni ribolov”  djeluje u okviru nacionanog udruženja, što im ne daje neke značajnije benficije i zaštitu.Predsjednik “NVO Škver – mali privredni ribolov”  Silvio Tonsati je član grupe za  poglavlje 13 u pristupnim pregovorima Crne Gore  za članstvo u EU. Kaže da bi trebalo riješiti sva goruća pitanja iz oblasti ribarstva, ispuniti uslove, kao što su: status , nelegalno  ribarenje, sprečavanje izlova dinamitom, rješavanje pitanja ribarske luke, povećanje broja inspektora , poboljšanje uslova života i rada, kao i druga  – da bi mogli da zatvore ovo veoma značajno poglavlje za jednu  primorsku zemlju.

– Treba nam veći broj ribarskih dozvola, da ih bude najmanje 240 za našu zemlju. Trenutno  je registrovano 145 ribara, malog privrednog ribolova i kočara, zajedno. Nadležni bi morali pojednostaviti procedure dobijanja dozvola,  da bi ljudi dobili stimulans da se bave ovom djelatnošću. Česte su pojave krivolova i dinamitom,  što je loše za sve. Preduzete su pojedine akcije  u borbi protiv dinamitaša.

I kada pomorska policija  privede, sudovi ih puste ,krivolovci prođu sa nekom novčanom kaznom i vraćaju  se nelegalnom ribolovu. U susjednoj Hrvatskoj  je taj problem  riješen opsežnom akcijom pomorske i kopnene policije, ribarskih inspektora i stanovništva, kazao je Tonsati.

On je ukazao na nedovoljan broj ribarskih inspektora na Crnogorskom primorju. Ne mogu četiri inspektora  da riješe cijelu obalu. Radi se na tome da inspektori dobiju savremenija plovila sa kamerama i drugom opremom,  da se ozbiljnije uhvate u koštac sa ovim problemom.

Prema njegovim riječima imaju  dobru saradnju sa Plovnom jedinicom iz Zelenike,koja je ribarima dala upustva kako da se ponašaju na moru.

– Jake morske struje mogu da povuku brodice da zalutaju u tuđe vode. Kazne su velike. Pomorske radio stanice sa pozivnim znakom,  imaju brodovi preko sedam metara dužine. Ribari u malom ribolovu  ih nemaju.

Uglavnom komuniciramo mobilnim telefonima, kako bi znali gdje se ko nalazi, što je značajno ako se nađemo u neprilici, u slučaju kvara na motoru,što se često dešava, kako bi onaj drugi u blizini mogao da pritekne u pomoć i dovuće brod do luke.  Rizično je biti na moru, na što ukazuju brojni događaji. Nedavno se nasukala koča ispod Lalovine, bilo je jako jugo. To se ne bi desilo da imamo ribarsku luku.

Brod nije zaštićen na sidrištu kada je oluja i nevrijeme,a često se dešava da se  ne možete na vrijeme skloniti.

Na Škveru većina  je na sidrištu, malo je ribarica vezano  uz obalu. Ne možemo sa obale doći na plovne objekte, pregledati  konope i ostalo,  kada je jugo, kao što je bilo prethodnih dana.  Možemo ribat samo u danima kada je vremenska prognoza povoljna, naveo je Tonsati.

U sadašnjim uslovima  on ne vidi perspektivu za mali privredni ribolov. Posebno je teško kada  ribar  izdržava porodicu i plaća dadžbine, a ulov je ograničen i nije moguće da  riba tokom cijele godine. Za priobalni ribolov najudarniji su mjeseci:  april, maj, jun, septembar i oktobar.

– Ribari u malom privrednom ribolovu se osipaju, godinu dvije,  bilo je 25 aktivnih članova.  NVO Škver trenutno  broji 15 članova.  U odnosu na nekad i više nego je prepolovljen riblji fond. Za ulov je značajna mala plava riba i nje je manje.  Kad se uzme u obzir koliko kruzera uđe u Bokokotorski zaliv,nije iznenađenje da to  negativno utiče na morski svijet, pogotovu malu plavu ribu,  koja se izlovljava na površini.  Sve se više hemikalija i deterdženata ispušta u more , što , takođe, osipa riblji fond, ocijenio je on.

More ima sjetvu i žetvu.

– Ribari nemaju fabriku za preradu ribe, nemaju  organizovan otkup,određene količine prodaju  firmama “Montefish” iz Tivta i “Cogimar” iz Kotora,specijalizovanim za prodaju i veleprodaju svježe ribe i morskih plodova. Ribu uglavnom prodaju  privatnim restoranima,dok  na novsku pijacu teško se može plasirati kvalitetna riba, zbog cijena. Kilogram  bijele  ribe košta  od 25 do 30 eura.

Bilo  bi super da se dnevno može prodat 10 kašeta  plave ribe. Školjke i rakovi se plasiraju prema potražnji, objašnjava Tonsati.

Hobotnica je tražena vrsta i plasira se bez problema.  Sve je manje lignje u našem moru. Na trpezama je, uglavnom, uvezena vrsta iz Španije i Albanije. Preko ljeta se ne može postići ulov , a u ovom periodu se ne može plasirati, ocijenio  je Tonsati, dodajući da je tradicionalni način ribarenja veoma značajan za gradove na obali, koji bi bez lokalnih ribara izgubili dušu.

– Za razvoj turizma je važna ribarska djelatnosti. Turisti traže svježu ribu, dolaze u luku, da gledaju kada iskrcavamo ribu. Mi nemamo mogućnost da dobijemo tezgu za ribu u gradskoj luci, kao u drugim gradovima, što je atraktivno turistima.  Nemamo ništa protiv  kioska za kokice,a  ribarska luka bi bila  autentična, što bi  pomoglo povećanju broja turista, ali  i edukaciju o morskim vrstama.  Nadam se da će kod nas biti  riješeno pitanje tezgi na operativnom dijelu rive,kazao je on.

Predsjednik NVO “Škver -mali privredni ribolov” Silvio Tonsati je pozvao ribare koji nisu regulisali svoj status, da što prije uzmu ribolovne dozvole , kako bi   izbjegli odgovornost i sankcije.

 

 

 

 

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com