DruštvoIzdvojeno

SA SJEDNICE SO ODBORNICI PORUČILI: U BORBU PROTIV SURLAŠA AKTIVNIJE MORA DA SE UKLJUČI DRŽAVA

Odbornici novskog parlamenta danas su jednoglasno, nakon skoro tri i po sata rasprave, usvojili zaključak da se zatraži hitan sastanak  predstavnika lokalnih uprava sa primorja koje se bore sa crvenim palminim surlašem sa  predstavnicima  Vlade, resornog ministarstva i Fitosanitarne uprave, u cilju rješavanja problema i eventualnog apliciranja ka EU fondovima. Jednoglasno je usvojen zaključak i da se uputi inicijativa ka Vladi da ona subvencionira takve opštine.  Peta vanredna sjednica SO sa jednom tačkom dnevnog reda – Zaštita i zanavljanje palmi od štetnog djelovanja surlaša, sazvana je na inicijativu odbornika DPS-a.

Ranko Konjević ( DPS)  je kazao da problem surlaša u Herceg Novom, doživljava kulminaciju, te da će prema procjeni  stručnjaka, grad vrlo brzo ostati bez ijedne palme. Istakao je, da je opasnost veća, jer štetnik nakon palmi napada agrume. Iz DPS-a  su tražili  da se rebalansom budžeta umjesto 50.000 eura opredjeli dvostruko veći iznos za tretiranje palmi, ali vladajuća koalicija taj predlog nije podržala. Međutim,  jednoglasno je prošao zaključak DPS-a  da klubovi odbornika za sedam dana  dostave predloge  predsjedniku Skupštine, za sastav stručne  radne grupe koja  će imati zadatak da odmah radi i nađe rješenje za borbu protiv surlaša. Prošao je jednoglasno i zaključak  da nadležne službe Opštine, najmanje jednom u tri mjeseca, informišu Skupštinu  o rezultatima borbe protiv tog štetnika.

Sjednici su prisustvovale direktorka Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove  Vesna Daković  i njena pomoćnica Zorka Prljević.  Daković je,  prokomentarisala  da do sada jedino sa čelnicima lokalne uprave u  Herceg Novom nisu  uspjeli da se sastanu oko ovog problema i podsjetila, da sve palme, shodno zakonu,  imaju titulara, koji je odgovoran za njihovo zdravlje.

Mjere koje se primjenjuju, kazala je ona, su  sveobuhvatne i usklađene sa zakonima EU. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitostanitarne poslove,  je pripremila tehničke osnove, a Ministarstvo donijelo  naredbe, Akcioni plan i Pravilnik o mjerama za suzbijanje surlaša.

-Preventivne mjere zajedno sa mjerama  na uništavanju mogu dati rezultate, a sve mjere koje preduzimamo se sprovode u cilju da se štete svedu na najmanju moguću mjeru. Preko 60 zemalja se bori sa ovim štetnikom i nijedna nije u potpunosti uspjela da ga eliminiše, pa ne treba da gajimo iluziju da ćemo mi biti prvi koji ćemo uspjeti u tome. Treba da se borimo da problem svedemo na najmanju moguću mjeru- kazala je Daković.

Kako je rekla, u Upravi se trude da sva nova naučna saznanja prenesu lokalnim upravama, a najintezivnije aktivnosti se srovode upravo u zimskom periodu kada štetnik miruje, što je jedna od najefikasnijih mjera u suzbijanju palminog surlaša. Za tvrdnju koja se čula tokom zasijedanja da palmin surlaš može da napadne i drugo bilje, kazala je da nije naučno istražena i potvrđena.

Odbornici vladajuće koalicije u više navrata su kazali da je država odgovorna  zbog širenja palminog surlaša jer nisu preduzete odgovarajuće mjere prilikom uvoza palmi.

Po riječima Borisa Seferovića (DF) problem je nastao 2012. uvozom palmi koje nisu prošle karantinski period te da za sve što se desilo direktnu krivicu snose Vlada, Ministarstvo poljoprivrede i ostali nadležni u državi. Smatra i da je problem svih problema što iz Ministarstva prebacuju svaku odgovornost na lokalne uprave.

Daković je kazala da je karantin obavezan te da surlaš nije uvezen već je doletio iz susjednih zemalja koje se suočavaju sa istim problemom.

Predsjednica Ekološkog društva Boke i direktorica Vodovoda, Olivera Doklestić, kazala je da je na njenom imanju surlaš uništio dvije palme stare preko 60 godina, a da na pozive niko od nadležnih nije došao. Ona je ustvrdila da reagovanje fitosanitarne inspekcije mora biti brže. Po njenom mišljenju čitav program zaštite treba da bude državni i da, kako kaže, njime rukovodi predsjednik Vlade, kako bismo lakše došli do pomoći iz EU fondova. Podsjetila je i na tribinu koju je u oktobru organizovalo Ekološko društvo i na kojoj su se mogla čuti iskustva iz Francuske u kojoj  imaju strogu zakonsku regulativu prema kojoj su oni koji se ne pridržavaju mjera  podložni visokim novčanim kaznama.

Po njenom mišljenju priča oko zaštite palmi je priča i botaničara i fitosanitarnih  inspektora i nadležnih organa ali i novca. Pitanje je, kako je rekla, kolika je vjerovatnoća obnavljanja palmi kojima je kruna posječena, ali i koliku opasnost predstavljaju stabla palme koja ostaju kao “mrtav stub”.

Tamaru Vujović (Demokrate)  interesovalo je kada je ažuriran akcioni plan borbe sa državnog nivoa i kakve su preporuke za dalje aktivnosti. Ona je objasnila da iznos od 50 000 opredjeljen opštinskim budžetom se odnosi na nove mjere zaštite palmi a da se mnogo više izdvaja kroz  redovno finanisiranje aktivnosti Komunalno stambenog preduzeća.

-Država nije na pravi način prišla ovom problemu. Ova tema nije pokrenuta  u državnom parlamentu. Licemjerno je odgovornost prebacivati na lokalne uprave – kazala je Vujović.

Odbornica DPS Nevena Keković je poručila da je krajnje  vrijeme da “počnemo da pronalazimo rješenje, a ne krivca”. Smatra da su subvencije neophodne kao i  zajednički projekat gradova za korišćenje fondova EU.

Simonida Kordić (DF) je istakla da smo suočeni sa elementarnom nepogodom.

-Neophodno je da bude uključena Vlada Crne Gore, jer su sredstva iz EU fondova ograničena a proces dobijanja traje predugo i do godinu dana – kazala je Kordić.

Direktorka Komunalno stambenog preduzeća Jasmina Konjević je kazala da je “suludo i gubljenje vremena raspravljati o tome kako je surlaš došao, već da se treba koncentrisati na to kako spasiti palme koje su preostale i kako obnoviti fond”.

Procjenjuje se, kazala je ona,  da na području opštine ima oko 1 .500 stabala palmi od kojih je 277 na javnim površinama  o kojima brine Komunalno stambeno i još o 77 u zoni morskog dobra. Istakla je da  Komunalno stambeno od prvog dana od evidentiranja štetnika u saradnji sa Fitosanitarnom upravom radi na tretiranju palmi, ali da vlasnici na privatnim imanjima većinom odbijaju dendrohirurgiju i uglavnom traže kompletno uklanjanje palmi.

-Na području opštine je obavljeno 68 dendrohirurgija a  16 palmi je uklonjeno do sada, kazala je Konjević i ukazala  na skromna tehnička sredstva kojima raspolažu u borbi protiv surlaša, ali i na konfiguraciju terena zbog čega mnogim palmama nije moguće prići sa mehanizacijom. KSP ima jednu auto korpu a nema sopstvenu skelu već je obezbjeđuju od kooperanata.

Po njenim riječima cijene tretmana koje obavlja opštinsko preduzeće su dosta niže od drugih licenciranih firmi. Jedno tretiranje odobrenim preparatima je 10 eura, dendrohirurgija sa odvozom zaraženog materijala i zaštitom vrha palme i okolnog terena je 130 eura, a uklanjanje kompletne palme od 250 do 450 eura.

-Crveni palmin surlaš napada 19 vrsta palmi, a najviše su ugrožene kanarske, koja je karakteristika cijelog primorja. Nemojmo plašiti ljude da će surlaš napasti agrume i maslinu-poručila je Konjević.

Kako je rekla očekuju da će dio novca  dobiti od Morskog dobra koje će određena sredstva raspodjeliti za borbu protiv surlaša kao i da su u razgovorima sa predstavnicima hrvatskih i albanskih gradova kako bi zajedno ušli u program prekogranične saradnje za sredstva iz EU fondova.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com