DruštvoIzdvojeno

PROTOJEREJ NIKOLA TODOROVIĆ: BADNJI DAN I BOŽIĆ, PRAZNIK RADOSTI I SABORNOSTI

U susret Badnjem danu i Božiću, razgovarali smo o ovim radosnim hrišćanskim praznicima sa parohom starogradskim, protojerejom Nikolom Todorovićem.

-Ono što crkva vjekovima čini je propovjed i svjedočenje Jevanđelja Božijeg, govoreći o Hristu mi govorimo o životu, a govoreći o životu govorimo o ljudima, a kroz to o sudbinama i božijim blagoslovima.

Svim običajima u narodu crkva daje punoću, blagoslov, ona ga osvećuje, ohristovljuje i oživotvorava. Ovaj praznik se zove praznik Bogomladenca – Božić, upravo po malom Bogu koji se rodio u Vitlejemskoj pećini. Naš narod već u petak, na Tucindan počinje da priprema meso, pečenice kojima će se omrsiti na Božić.

Poseban dan u pripremi Božića je Badnji dan koji ima u narodu tri imena u zavisnosti koji je dio dana, jutro, dan ili veče, u skladu sa tim je i pozdrav među ljudima. Dok domaćica priprema česnicu, domaćini idu u šumu da, po običaju, prije zore uberu badnjake, kod nas od hrastovog drveta, one koji su najljepši i koji po ljepoti prkose ovom vremenu. Badnjak se pozdravlja kao živo čeljade i unosi se u kuću ne samo kao simbol Starih Slovena nego i kao simbol samog Gospoda.

Badnje jutro i priprema badnjaka je posebno svečan trenutak za domaćina, kada zasjeca sveto drvo, pa opet u zavisnosti od običaja pemaže ga medom ili zalije vinom. Tog dana trpeza je posna jer se Badnjim danom završava božićni post, a u svim pravoslavnim hramovima se služi jutarnja liturgija. Za sve one koji su postili predstoji duhovna priprema pred najsvetiji čin svetog pričešća.

U proslavi Božića učestvuju cijele porodice, a badnjak stoji pred vratima kao čuvar doma i čeka na Božić ujutro polaznika. Ma koliko da je običaja jedan je najvažniji, to je najsnažnija poruka ovog praznika – Mir Božiji, mirboženje. Kao što se spremamo da se pričestimo, odemo u hramove, omrsimo tako se pipremamo i za mirboženje.

Velikom prazniku prethodili su Detinjci, Materice i Očići, a kroz sve te običaje učimo našu djecu vjeri, a ona se opet najviše raduju  ovim praznicima ali i Banjem danu i Božiću. Šta smo mi svi stariji ako u djeci ne postoji iskreno ushićenje da proslavljaju ove blage dane i da im se raduju.

Na Badnje  veče u 18 sati ćemo služiti svečanu večernju službu, nakon koje imamo svečani program u kome će učestvovati naš hor Sveti Sava i djeca sa vjeronauke, a uslijediće dodjela poklona djeci i potom nalaganje badnjaka. Naglasio bih da čovjek jednostavno mora da učestvuje u blagodati božjoj, da dođe i da se ugrije oko badnjaka, a onaj ko nema gdje da ga naloži da ga donese da se osvešta i  sa njim ovdje na trgu razgori varnice zajedno sa nama i kao što kaže naš narod „koliko varnica toliko srećica, zdravlja, parica i svega onoga što želimo sebi i drugima, prije svega mir u cijelom svijetu i blgoslov svim narofdima, a posebno blagoslov nama koji živimo u ovom lijepom gradu,da nas Bog sačuva od svih onih pošasti koje nosi današnje vrijeme, a svi znamo da ako djecu ne sačuvamo nećemo imati ni budućnosti, a djeca su danas najugroženija, počevši od beba u utrobama majčinim do odraslije djece jer u ovo vrijeme  vlada pošast nemorala, ali i droge, alkohola, kocke i svih onih drugih stvari koje neću pominjati, ali da se molimo Bogu da nas sačuva od svih iskušenja a to ćemo doživjeti samo ako u srcima našim razgrnemo onaj oganj, onaj plamen Duha svetoga koji rađa i preporađa svakoga čovjeka koji u svakome od nas Bog projavljuje jedno veliko dijete koje prije svega treba da se raduje. Tako je i ovo praznik radosti i veselja i neka tako i ostane, da Bog da!

Od ove godine naša crkvena opština ima karakter zajedničke opštine kako je nekada bilo sa blagoslovom našeg mitropolita Amfilohija, i ovo sve što mi proslavljamo ima duh zajedništva, duh sabornosti, ja ću da naglasim aktivnosti našeg oca Vladana Pantelića koji služi u hramu Svete Varvare na Mokrinama u 15:00 sati, u Mojdežu u 15:30, u hramu Svetog Stefana na Kamenom u 17:00 sati, kod nas na Belavisti u 18:00 sati, u ruskom hramu Teodora Ušakova otac Živan Vukojević će naložiti badnjak u 20:00 sati i ono što moram da naglasim da je ovdje već najtradicionalnije, nasvečanije, najznačajnije, ne samo zato što je hram Svetoga Spasa na Toploj saborni hram Herceg Novog, nego i zato što narod tome pridaje najviše važnosti , pa neću ni ja, iako sam starješina ovdje da umanjim važnost i značaj hrama Svetog Spasa na Toploj, gdje se badnjaci nalažu u 20:00 sati i to bude  ogromna radost, ushićenje naroda koji se okuplja oko badnjaka, oko živoga Hrista. Nalažući badnjak ljudi nazdravljaju, kuva se vino i rakija, i ovdje ćemo mi kuvati vino, Kolo srpskih sestara i naše sestre  parohijanke će spremiti priganice, med i sve ono što valja i trebuje da bismo to Badnje veče  proslavili kao  kulminaciju doživljaja kojim smo  ushodili tokom cijeloga posta koji je trajao 40 dana, rekoo je zaRadio Herceg Novi paroh starogradski protojerej Nikola Todorović.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com