DruštvoIzdvojeno

OLIVERA DOKLESTIĆ: MORAMO ŠTO HITNIJE ZAPOČETI SANACIJU VLADIČINOG MOSTA

Inženjerka građevine, mr Olivera Doklestić smatra da je neophodno što prije podignuti svod mosta koji se obrušio proteklog vikenda  i da se krene sa sanacionim radovima.

-Ukoliko se potpuno uruši mostna konstrukcija ovog dijela koji je ostao, onda bi to zaista bilo pogubno-navela je Doklestić koja je prije mjesec dana sa kolegama, ing. građevine  Mirkom Balabušićem i  dr Željkom Radovanović prof. na Građevinskom fakultetu u Podgorici uradila stručnu analizu postojećeg stanja Vladičinog mosta na Toploj.

Urušavanje mosta je, kako tvrdi, u velikoj mjeri, počelo prije dvije, tri decenije.

-Most je u poslednje vrijeme bio potpuno zapušten. Količina vode Ljutog potoka  je izuzetno velika, uvijek je i bila, ali je došlo na nekim mjestima do sužavanja korita uzvodno. Voda u samoj zoni potoka dobijala je ogromnu energiju i dolazilo je na neki način do kopanja konstrukcije lijevo i desno. Lijeva strana je više stradala, jer je tu krivina i sa te strane se može vidjeti jedan vodopad kišne vode koja dolazi sa istočnog dijela Tople i sliva se kod rampe parking prostora. Ta količina vode „kopa“ i ona je jedan od glavnih uzročnika potkopavanja lijevog oporca –objašnjava Doklestić.

Navodi i da je drugi most,  Gojka Raičevića, izgrađen 1947. godine, dosta nagrižen radom vode ali je kod njega više oštećena desna strana.

-Drago mi je da je Opština najavila sanacione radove, razgovarala sam sa predsjednikom Opštine, važno je da sada imamo mjere. Radovanović i Balabušić su uradili procjenu stanja sa predlogom mjera sanacije mosta koje smo dostavili u februaru Opštini, zajedno sa mojom analizom gdje su neki građevinski i istorijski parametri da bi se uporedilo i ukazalo na značaj mosta. Prvi korak bi trebao da bude, kako podići ovo što je ostalo od mostne konstrukcije i da li uopšte može da se sačuva.  Možda je mala sreća u svemu  što se svod kompletno spustio na dno Ljutog potoka i na taj način je donekle ostao sačuvan, naravno zahvaljujući velikoj količini zemlje koja se nekako stopila sa kompletnom konstrukcijom i postala dio njenog sistema.  Treba napraviti projekat organizacije radova da se dio koji je pao podigne na prethodni nivo, početno stanje i da se krene sa sanacionim radovima –objašnjava Doklestić.

Tvrdi da podizanje ovog dijela lučne konstrukcije uopšte neće biti lako i podrazumjeva jednu vrlo ozbiljnu organizaciju radova.

-On ne smije da se čupa, on neće smjeti ni da se podiže dizalicom. Ispod njega mora da se stavi platforma na sličan način kao kad brod ulazi u dok, dakle da se uvuče ispod njega platforma i da se onda ravnomjerno podiže nekim hidrauličnim presama-kazala je Doklestić, ističući da bi voljela da u timu za buduće radove budu  inženjeri koji su na sličnim stvarima radili u brodogradilištu.

Sanacija koja se podrazumjevala ranije i za koju je urađen idcejni projekat više nije moguća. Sada je riječ o njegovoj rekonstrukciji i doziđivanju svega onoga što nedostaje, pri čemu je izuzetno važno koji se kamen koristi, sa koje lokacije, kakav je sastav kamena, boja.

-Lijevi oporac  mosta je potpuno ostao bez veziva, a desni je prelomljen. Šta se tu zapravo dešavalo sve ovo vrijeme to najbolje statičari mogu da kažu. Nadajmo se da u narednim danima dok ne počnu radovi neće biti ozbiljnije kiše koja bi mogla potpuno da  raskvasi ovo što je ostalo od njega, a što je uglavnom nešto kamena sa vezivom od zemlje jer bi u tom slučaju on potpuno pao –kaže Doklestić.

Sanacija mosta prema ranije urađenom rješenju procjenjena je na oko 22.000 eura, ali će ona sada sigurno iznosti i više.

-Uz sanaciju, restauraciju i rekonstrukciju mostne konstrukcije, povezivanje kao što je bilo i ranije u jednu komunikaciju, posao podrazumjeva i uređenje šireg prostora i izradu možda jednog malog mikro-dokumenta koji bi potpuno valorizovao ovaj prostor. Tu ima veoma lijepih stabala, palmi i to bi moglo vrlo lijepo da zaživi u jednom momentu ali prije toga imamo veliki, ozbiljan, zahtjevan i skup zadatak da se most dovede u stanje kao prije 20-30 godina –ocijenila je naša sagovornica.  Tek kada se sve to obezbjedi, kako kaže, može se krenuti u priču  vrijednovanja i dalje zaštite mosta.

Iističe i da se tokom cjelokupnog postupka  treba  svakako savjetovati sa ljudima iz struke.

-Mnogi su se tu već ponudili da pomognu, među njima i naš kolega dr Boris Ilijanić, istog dana kada sam bila u obilasku i on je bio. Zatim tu je naš izuzetno daroviti arhitekta Srđan Marlović koji je na svakom koraku zanimljiv i interesantan zaštitar graditeljskog naslijeđa, neko ko ima puno činjenica. Prije nekog vremena smo, neposredno, razgovarali sa mještanima, naročito Tople, koji su zainteresovani i da krenu sa inicijativama, dobrovoljnim radom, možda i određenim novčanim sredstvima da bi se sanirao ovaj most –kazala je Doklestić.

VLADIČIN MOST JEDAN OD NAJLJEPŠIH KAMENIH MOSTOVA

Pretpostavke su, a zasnovane su na realnim činjenicama, da je most iz perioda francuske vladavine u Herceg Novom, što znači da je most građen prije više od 200 godina.

-Interesantno je da je ovo godina u kojoj proslavljamo tri vijeka Topaljske komunitadi, a nekih stotinjak godina je mlađi ovaj most. On se u narodu zove Vladičin most po vladici Ljubibratiću, koji je imao svoje odaje u neposrednoj blizini, to je crkva Svetog Nikole koju mi i danas zovemo rezidencija Ljubibratića. On je zaista simbol Tople, kroz tri vijeka jer je vrlo moguće da je na tom mjestu bio most i prije ovog vremena jer je bio neophodan na tom mjestu, tu je Ljuti potok morao biti premošten –kaže Doklestić.

Ono što ovaj most izdvaja od drugih, u građevinskom ili arhitektonskom smislu, su brojni detalji.

-Karakterističan je po tome što je njegov luk slomljen u vrhu, to je taj tkz. oživalni luk, kao da su se spojila dva luka u tu dodirnu tačku na vrhu. Dakle, nije kontinualni luk i to mu daje neku posebnu vrijednost.   Njegova visina je 4,40m, a njegov raspon po dimenzijama koje prelaze 5 metara.  Bio je jednolučni ali je imao puno barbakana, a to su specijalni unutrašnji objekti koji služe za dreniranje vode. Sa donje strane luka bilo je moguće vidjeti ukrase koji nastaju u pećinama, mali stalagniti i stalaktiti, a to već govori o nekom dužem vremenskom periodu postojanja na ovom prostoru –objašnjava Doklestić.

POTREBNO JE ZAŠTITITI STARE KAMENE MOSTOVE

Ima preko 20 mostova na području naše opštine, a veliki broj njih je u jako lošem stanju. Sutorinski most je takođe iz doba Francuza, a moguće da je građen i ranije. Rijeka Sutorina je nekada, a i danas, bila tok bogat vodom i današnji most koji mi vidimo sa dva luka. potpuno nesimetričan, zapravo je imao tri luka. Treći je ostao potpuno zatrpan zemljom, što je grehota. Situacija na terenu je takva da vi ne možete da otkopavate luk, to je onda sasvim drugačija namjena prostora i svega ostalog, ali u svakom slučaju ga treba zaštititi. Kada je građena magistrala 1965. godine, je urađen novi, paralelni, betonski most, preko kojeg prolazi Jadranska magistrala, onda je ovaj stari most ostao nekako u sjenci i više je služio za pješački saobraćaj. Napravljena su ojačanja oko njegovih stubova, napravljene su neke betonske kaskade i on se dosta dobro drži u temeljima i oporcima. Međutim, on je devastiran, on je takođe imao svoju čeličnu ogradu, sve je skinuto. To je pravi most koji ima više od 30 metara širine.

Građani Herceg Novog vjerovatno i ne znaju da svakodnevno prelaze preko jednog lijepog, takođe kamenog mosta, a on je kod restorana Galeb, neposredno pored šetališta. Dakle, tu se nalazi željeznički most i tu se račva šetalište i počinje ulica Njegoševa. Upravo tu, gdje su nekada bili mlinovi Stanišića, tu je most koji ima dva luka i to se vidi tek kad se zavučete. Te konstrukcije su takođe vrlo lijepo rađene, imaju konusno usmjeravanje vode, ali vremenom, pošto niko ne vodi računa o njemu, došlo je do urušavanja kamena. On nije u tako lošem stanju kao most Ljubibratića, ali s vremena na vrijeme bi trebalo izvršiti ekspertizu, popraviti, sanirati. On je na Igaljskom potoku koji u tom dijelu može da ima čak i velike brzine u vrijeme velikih kiša kao što su sada bile, a voda nosi sa sobom i dosta erodiranog materijala, nekad i krupnog šljunka, kamena, što prolaskom kroz stubove mosta može da ih ošteti –navodi naša sagovornica.

1 komentar

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com