IzdvojenoNOVI PRIČA

“NOVSKI HERBARIJUM” – PLANIKA ILI MAGINJA – LIJEK, VOĆE I UKRAS

U „Novskom herbarijumu“ pričom ostajemo na Mediteranu i govorimo o jednoj biljci tipičnoj za naše područje, a to je Planika ili maginja. Sa zadovoljstvom i danas razgovaramo sa našim sugrađaninom Željkom Starčevićem.

PLANIKA – MAGINJA

Mnoge vrste bobičastog voća na prvi pogled zbunjuju svojim izgledom, ali i svojim nazivom. Planiku ili maginju ponekad nećemo ni prepoznati prođemo li zimi pokraj predivne guste zimzelene živice nalik lovoru. Drugi put iznenadiće nas prekrasno malo stabalce prepuno okruglih plodova u nekoliko boja. I jedno i drugo su planika ili maginja. Veoma zanimljivu priču prenosi nam Željko Starčević.

-Maginja je u stvari plod planike.Riječ je o tipičnoj mediteranskoj biljci, zimzelenoj, koja naraste od pet pa čak do 10 ili 15 metara. Najčešće je ipak vidimo u nižem obliku kao grm ili niže drvo, a karakteristično je po kori koja se ljušti u trakama. Raste kao sastojak makije i dobro podnosi kameniti teren, kao što je kod nas. Rasprostranjena je najviše na Luštici i Kobili, ali ima je i u nižim predjelima novskog zaleđa. Jedna je od rijetkih biljaka na kojoj, što je zanimljivo, istovremeno možete da vidite i cvijet i plod. Plod je hrapav i okruglast, u početku bude žut, pa narandžast, crven i potom u poslednjoj fazi zrelosti tamno crven, kada je već prezreo. U toj fazi sadrži metil-alkohol, po tome je i poznata u našem narodu, što u toj fazi izaziva opijenost. Takav efekat je moguć samo kada jedete prezrele plodove i to u većoj količini, nikako ako pojedete dva, tri ploda. Latinski naziv biljke je Arbutus unedo, a unedo bi bila skraćenica od unus edum ili jedem jedan, što bi bila potvrda toga, ali ako je jedemo u normalnoj količini i u normalnoj fazi zrelosti, nema takve opasnosti. Tada je to jedno zdravo voće, puno vitamina C koje je šteta izbjegavati i koristiti samo za ono po čemu je kod nas poznato, za rakiju. U drugim djelovima Evrope od maginje se pravi vino ili liker, a Portugalci proizvode nacionalno alkoholno piće. Plodove je moguće samljeti i u brašno od kojeg se prave kolači, moguće ih je jesti sirove, kuvane, a moguće je praviti i proizvod sličan medu. Cijenjen je i pravi med od planike koji se kod nas pojavio poslednjih godina, možete ga naći i na sajmovima meda. To je med tamne boje koji je pravljen od cvijetova ove biljke. Prave se i džemovi, želei i pekmezi od ploda maginje.

Veoma je zanimljivo istaći da je na grbu Madrida prikazan medvjed koji se gosti plodovima maginje. Medvjedi su u prirodi zaista skloni da jedu ove plodove, a kada ih komzumiraju u prezreloj fazi zna se desiti i da se opiju. Kod nas, srećom, medvjedi nisu u istom arealu kad i planika, tako da nisam čuo da se ikada desilo. Listovi maginje se koriste kao antiseptik, sadrže arbutin – ljekovitu supstancu, koju u većoj mjeri ima planinska biljka uva, poznata ljekovita biljka. Listovi se mogu koristiti kod urinarnih infekcija. Osim što je zanimljiva kao voćka i ljekovita biljka, planika je i ukrasna biljka upravo jer istovremno ima i plodove i cvjetove, zimzelena je i tokom cijele godine je dekorativna, kazao je naš uvaženi sagovornik Željko Starčević.

Planika ili maginja, ukras prirode, korisna i ljekovita biljka i još mnogo toga…. I još mnogo slličnih raste i opstaje u novskom zaleđu, a na nama je da ih očuvamo i uživamo u ljepotama prirode Orjena.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com