IzdvojenoNOVI PRIČA

“NOVSKI HERBARIJUM” – MIMOZA – PRKOS ZIMI, VJESNIK PROLJEĆA, SIMBOL LJUBAVI

Nebrojeno puta smo rekli – mimoza rascvjetava hercegnovsku zimu. Slavimo je, posvećujemo joj praznik već pola vijeka, ona je dio života svih nas i grada koji je i po njoj prepoznatljiv. Ona je vijesnik proljeća, simbol žene, slobode, osjećajnosti, označava poštovanje, donosi sreću u poslu i ljubavi. U govoru cvijeća znači poruku vjerne ljubavi. “Novski herbarijum” posvećujemo čarobnom žutom cvijetu – mimozi.

Mimoza je egzotično drvo koje su pomorci donijeli sa dalekih putovanja u Herceg Novi. Smatra se da je iz Australije u Herceg Novi mimozu donio pomorac Mićo Lepetić sa Tople, dok se prvi put u Evropi spominje u Francuskoj, gdje je zasađena oko jednog zamka u Kanu 1860. godine, odakle se širila u druge mediteranske zemlje. Postoji oko 800 vrsta ovog žutog cvijeta, čija je postojbina Indija, Afrika, Amerika, Australija i drugi suvi, suptropski i tropski dijelovi svijeta.

Naziv “mimoza” koji se koristi je u stvari trgovačko ime, koje potiče iz Francuske odakle se obavljao izvoz cvjetnih grančica. Ono što sadimo u našim đardinima pripada botaničkom rodu akacije. U Herceg Novom  pretežno  je zastupljena  “acacia dealbata” i njeni varijateti. Ona cvijeta od decembra do marta. Rijeđa vrsta je “acacia semper florens” koja cvijeta u proljeće i ljeti. Ove vrste su otporne na temperature do -10 stepeni, međutim ne na duži period.

Riječ je o egzotičnom drvetu kratkog životnog ciklusa, do 40 godina, koje tokom cijele godine traži osunčano mjesto. Izrazito su nježne i kada primijeti i malu smetnju, zatvara svoje listiće i tek nakon 15-20 minuta ponovno će ih otvoriti.

Mimoza u našim đardinima naraste pretežno do 20 metara, a ljetna mimoza sa specifičnim bodljama dostiže visinu do 8 metara. Sa jednog stabla može se ubrati 40 do čak 100 kilograma cvijeta, teža je, sa tamnijim zelenim listom i krupnijim cvijetom „talijanka“ ali domaća mimoza je izdržljivija. Tvrdo drvo akacije je popularno i u mnogim kulturama se koristilo za ručnu izradu brodova. Danas se koristi za podove, namještaj, igračke, nakit i alatke. Cvijetovi su važna sirovina u industriji parfema i kozmetike.

Zanimljivo je da je mimosa godinama bila neslužbeni australijski nacionalni cvijet, a 1988. zlatna akacija (Acacia pycnantha) proglašena je nacionalnim cvjetnim amblemom Australije.

Legenda o nastanku mimoze

Legenda o mimozi govori da je nekada davno u Australiji, blizu okeana živio ljubavni par. Mladić, sin ribara, bio je lijep sa sjajnom crnom kosom i čudesno inteligentan. Njegova plemenita djevojka neobične ljepote, posebno je voljela žutu boju, poticala je iz aristokratske porodice. Porodica je primoravala da se uda za vojvodu. Posle mnogih primjedbi i ubjeđivanja, ona popušta i udaje se za vojvodu. Razočarani mladić napušta okean i ribanje i odlazi u planinu da radi kao čuvar šume, kako bi zaboravio svoju ljubav. Ali, čim je zakoračio u šumu, izbija veliki požar. On spašava šumu uprkos opasnosti i strada u požaru. Čuvši vijest o mladiću djevojka bježi od muža u planinu gde zatiče njegovo tjelo. Ona umire pored voljenog, a na tom mjestu pojavljuje se lijepo mirisno žuto cvijeće, mimoza.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com