DRUŠTVOIzdvojeno

MARINA STANIŠIĆ: HERCEG NOVI VJEČNO SIJA U MOJOJ DUŠI

Današnju rubriku „Srce bira Herceg Novi“   autorka Viktorija Samardžić odlučila je da posvjeti onima koji čuvaju, njeguju i čine bogatijom novsku tradiciju, naš riječnik i kulturu. Pravi primjer toga je, prema njenoj ocjeni, žena koja zrači, isijava ljubavlju i plemenitošću uvijek kada je sretnete, a posebno kada govori o našem gradu   – Marina Stanišić.

U rubrici priča koliko je bitno i važno za jedan grad i njegovu kulturu očuvanje izvornog jezika, objašnjava da inspiraciju nalazi u bokeškoj tradiciji, običajima  u sprezi sa pratećom našom čuvenom gastronomijom, kao i u prebogatom lingvističkom naslijeđu. Takođe, ističe da Herceg Novi, kao alem na bokeškoj brazletni vječno sija u njenoj duši, navodi da u traženju sopstvenog mira posmatra morsko i nebesko plavetnilo u svom dalekom, tananom dodiru, tada ima osjećaj slobode, beskrajnih mogućnosti stvaranja, te da u zimskom periodu,  uživa u  pomahnitalim talasima koje podiže šilok i u njihovom prelamanju preko britkih rubova hridi uz neopisiv rumor.

Marina Stanišić rođena je 11. oktobra 1958. godine u Herceg Novom. Diplomirani je filolog (engleski i italijanski jezik). Bavila se agencijskim poslovima, menadžerstvom, prevodilaštvom. Bila je inicijator humanitarnih akcija u Herceg Novom i šire, takođe i organizator Pokladskih večeri i predstavnik NVO „Bokeška gulozeca“ na hercegnovskim stađunskim feštama. Do sada Marina je objavila publističke knjige iz oblasti tradicije, običaja u sprezi sa gastronomijom: „Gulozece iz bokeškog kuvara I“, i „Gulozece iz bokeškog kuvara II“ kao i „Hercegnovski rječnik  romanizama“

 

U nastavku saznajte zbog čega njeno srce bira Herceg Novi…

 Koliko je  važno za jedan grad i njegovu kulturu očuvanje izvornog jezika?

Polazeći od izreke „Narod i nije narod bez svoje tradicije, običaja i jezika“, u obavezi smo da naše novsko, bokeško  tradicionalno, lingvističko bogatstvo odnjegujemo kako bi bilo dostupno široj populaciji, prvenstveno mlađoj, da bi shvatili našu svekoliku, obimnu, bokešku, neprocjenjivo vrijednu književnu riznicu i ne samo bokešku, kao Ljubišinog ,,Kanjoša Macedonovića”, Držićevog  ,,Dunda Maroja”, ali i mnoga djela naših savremenika, poput Stevana Koprivice i Nikole Malovića, koji upravo baštine tu književnu tradiciju.

Koliko je razvijena svest o novskom jeziku?

Jezik je živa materija koja podleže interferenciji i kao ni vrijeme se ne može vratiti nazad. ,,Hercegnovski rječnik romanizama“, odnosno rječnik sjeverozapadne Boke je pokušaj da se svijest o jeziku podigne na viši nivo, da se istakne važnost riječi koje su bile u svakodnevnom govoru naših prethodnika, da se sačuvaju i na prihvatljiv način prezentiraju.

Zašto su se danas izgubile neke riječi i da li mislite da  je to posljedica upravo današnje „IT ere“ ili mislite da  društvene mreže pomažu?

To je dug proces. Pošto ne postoje čisti jezici, bez stalnih promjena, čemu smo uostalom i svjedoci, nismo iznenađeni, iako nerado priznajemo da je naš hercegnovski ili novski govor sve manje u upotrebi, a razlozi su svakako mediji, migracije, naročito ova poslednja krajem XX vijeka, i naravo  savremena ,,IT era“…

Koliko je pomogla vaša profesija – dipl. filologa u cjeloj priči?

Pošto je filologija (grč. filos = ljubav; logos = riječ, značenje) ljubav prema riječi, a filolog osoba koja proučava jezik, opisuje i utvrđuje jezičke činjenice, zasigurno mi je bila od pomoći moja profesija naročito u etimološkoj analizi riječi. Zapravo mi je mnogo pomoglo čitavo prethodno obrazovanje i  dvogodišnje školovanje na Pravnom fakultetu, gdje se temeljno izučavalo rimsko pravo, latinski jezik, istorija…No, kao osnovni motiv i pokretač je bila svakako ljubav.

Smatrate da li vaš rječnik treba da se uvede  kao obavezan u škole?

Nikako kao obaveza. Možda da se posveti pažnja Rječniku u okviru italijanskog ili nekih drugih romanskih jezika i to prvenstveno u nižim razredima osnovne škole,  organizovanjem sekcija, kvizova, kroz igru.

Da li možda planirate i drugi dio da objavite ili ćete se pak fokusirati na neku drugu knjigu?

Svakako , planiram i drugi dio, jer Luštica  pripada novskoj opštini. Tako bi to bila jedna svojevrsna lingvistička cjelina. No, ne znači da se u nekoj pauzi neću upustiti u neku drugu književnu vrstu.

U čemu pronalazite inspiraciju za pisanje?

Inspiraciju nalazim u bokeškoj tradiciji, običaju u sprezi sa pratećom našom  čuvenom gastronomijom, kao i u prebogatom lingvističkom naslijeđu.

Koliko često posećujete vaš grad?

Vrlo često, kad poželim uvijek pronađem neki razlog. Sada kada više nemam nikoga od moje osnovne, prvobitne familije i kada su mi suprug i kćerka sa svojima u Beogradu, ni sebi više ne znam objasniti tu neopisivu magičnu privlačnost.

Da li možete da se sjetite najlepšeg trenutaka koji ste proveli ovde?

Samo su mi u sjećanju lijepi trenuci, dakle bilo ih je više, iz kojih crpim pozitivnu energiju za dalje. No bilo je i onih drugih, ali kao nepopravljivi optimista njih pokušavam zaboraviti. ,,C`est la vie.To je život.”

Imate li neki poseban ritual kad boravite u našem gradu?

Da, imam. U traženju sopstvenog mira posmatram morsko i nebesko plavetnilo u svom dalekom, tananom dodiru. Tada imam osjećaj slobode, beskrajnih mogućnosti stvaranja. U zimskom periodu,  uživam u  pomahnitalim talasima koje podiže šilok i njihovom prelamanju preko britkih rubova hridi uz neopisiv rumor, a u duši šapat: Ti to možeš!

Koji bi bio po vama največi izazov ovdje?

To je morska bonaca, koja se ,,kola fjaka“ budi u čuvenoj novskoj albeti i uplovljavanje prvih barki koje orcaju i stenju pod teretom ulova dičnih ribara, potom uobičajeno pitanje kompanjona sa Škvera: Kenova? i kasnije druženje u konobi uz slasnu ćakulu, partiju briškule, guštanje bevande i parićanje mušalja na buzaru.

Završiću najdražim stihom našeg književnika i putopisca , Ljube Nenadovića:

,,I čudim se Suncu kako može zaći,

kad ljepote ove neće nigdje naći.”

Zbog čega vaše srce bira Herceg Novi?

Herceg Novi, kao alem na bokeškoj brazletni vječno sija u mojoj duši. To je moje mjesto rođenja moje i mojih najmilijih, grad kome hrlim kad god to mogu. Zar ljubav može objasniti racio (lat. ratio = razum)?

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com