Društvo

KOMUNALNO-STAMBENO: REKONSTRUISATI PIJACE KOJE ĆE OBOGATITI TURISTIČKU PONUDU HERCEG NOVOG

Komunalno-stambeno preduzeće gazduje pijacama i tržnicama. Pijaci u Herceg Novom, koja je i svojevrsno ogledalo grada, neophodna je rekonstrukcija, dok se na pijaci u Igalu postavljaju nove tezge i obavlja kompletno uređenje cijelog prostora.

Prema riječima direktorice Komunalno stambenog preduzeća Jasmine Konjević,  na pijaci u centru Herceg Novog rađeno je detaljnije čišćenje i uvođenje reda i pravila  ponašanja. Za tezge na pijaci u Igalu materijal je dobijen krajem maja. Majstori su u  bravarskoj radionici ovog preduzeća izradili tezge:

-Nismo u mogućnosti da finansiramo materijal , ali možemo sve na njoj da odradimo. Čim smo dobili sredstva krenuli smo sa izradom tezgi. U narednom periodu planirano je postavljanje privremenih objekata za ribarnicu i prodaju mlječnih proizvoda.   Radimo sve sami, kada nemamo posla na redovnom održavanju. Trenutno je ta ekipa,  koja bi trebalo da završi posao  na pijaci,angažovana  na čišćenju kanala i potoka. Postavljeno je 14 novih tezgi. Do sada smo imali samo dva stalna zakupca na pijaci u Igalu. Postavkom novih tezgi prvog dana smo dobili 10 zakupaca. Četiri tezge je ostavljeno za dnevni zakup. Vjerovatno  će biti dodato postavljeno još tezgi,  jer se  odjednom stvorila potražnja.  Mjesečni zakup tezge iznosi 50 eura, sa PDV-om, dnevni je euro i po, što je prema zvaničnom cjenovniku,  koji je Opština usvojila  2006. godine i još nije mijenjan. Ubjedljivo je zakup na hercegnovskim pijacama najjeftiniji u regionu. Zato i jeste ovakvo  stanje na pijacama. Primjera radi, trenutno je zakup tezge u centru Herceg Novog  duplo niži, nego zakup na pijaci u Trebinju, objasnila je Jasmina Konjević.

Nižu cijenu zakupa ne prati vrijednost robe, odnosno, poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama. Cijene su visoke upravo što robu prodaju nakupci, rijetko poljoprivredni proizvođači:

– Uporno pokušavam preko nadležnih institucija u Opštini da lokalna samouprava i odgovarajući sekretarijati  uradi promjenu cjenovnika, daju stimulaciju, odnosno, sufinansiraju  registrovane poljoprivredne  proizvođače  i domaće prerađivače. Da im se pomogne sufinansiranjem dijela zakupa   tezge. Na ovom području  imamo maslinare  i domaće proizvođače i prerađevače,  koji imaju svoje  mlječne proizvode,  maslinovo ulje, suvomesnate i druge  prerađevine, autohtone kulture, sokove i druge prerađevine , koja je jako zanimljiva turistima.  Mislim da  to ne bi bila velika investicija za lokalnu samoupravu, ali bi bila velika pomoć tim ljudima. Ponuda autohtonih kultura, proizvoda je u cilju poboljšanja turističke ponude. U svijetu su pijace  centri  neke subturističke ponude. Ko dođe u neki grad, pogotovo mediteranski, voli da pođe na tradicionalnu domaću pijacu,  da vidi šta se nudi  i to mu je mnogo interesantnije, nego što se standardno nudi u svakom diskontu, smatra direktorica Komunalno – stambenog preduzeća.

Jasmina Konjević kaže  da bi bilo značajno za turizam, da  pijacama produže radno vrijeme.  Sa zakupcima  trenutno je ugovor  sklopljen da rade do 19 časova, najčešće oni odu već u 13 časova. Trebalo bi raditi na tome,  da   pijace žive u poslijepodnevnim i večernjim časovima. Prema njenim riječima, pijaca u Herceg Novom  u sezoni trebalo bi da radi i do 22 časa, gosti  bi sigurno svratili na pijacu pod uslovom, da nudi domaće proizvode i ima autohtonu ponudu, sa  obilježjima geografskog porijekla. Pijace su svuda u ozbiljnijim centrima, stavljene na mapu turističkih ponuda, odnosno, atrakcija, a pogotovo, mediteranska pijaca,  koja je svuda  u centru grada. U ovakvom stanju pijaca u centru Herceg Novog nije reprezentativna  za pokazivanje. Samo subvencija lokalne samouprave poljoprivrednim proizvođačima  bila bi pun pogodak.

1 komentar

  1. Na pijacama bi trebalo da prodaju samo i iskljicivo domace proizvode iz regije! Mi danas imamo iste proizvode kao u samoposlugama a onda se postavlja pitanje cemu pijaca? Uvedimo pravilo da se na pijaci ne smije prodavati uvozna roba i da mora biti samo sezonski proizvod kao sto je to bilo do kraja ’80.
    Vratimo konavljane, oni su dio naseg kulturnog visevijekovnog nasledja!

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com