Kultura

JANKO LJUMOVIĆ: IZAZOVNA AMBICIJA – OD HERCEGNOVSKOG DO EVROPSKOG SALONA

Duže i ozbiljnije pripreman, kako i dolikuje jubileju, uz pravovremeniju finansijsku  podršku, a  nepretenciozno najavljen, 50. Hercegnovski zimski salon ispunio je očekivanja, i  znalaca i brojne publike koja je u gradskoj galeriji “Josip Bepo Benković” prisustvovala otvaranju postavke u kojoj su, u oba izložbena prostora, eksponirani radovi  čak 75  autora iz Crne Gore, nagrađivanih prethodnih godina.

Ovakva postavka ali i pet decenija trajanja Hercegnovskog zimskog salona, između ostalog su  dokaz  vitalnosti Herceg Novog kao grada kulture ali i potvrda da se  samo promišljenim konceptima može graditi i jačati kulturni identitet, bila je jedna od ocjena ministra kulture Janka Ljumovića koji je otvorio  pedeseto izdanje Hercegnovskog zimskog salona. Jubilej je bio i prilika da se sagleda  životni ciklus Salona, kroz iskustva i ostvarene domete, pa i na taj način sagledana  ova manifestacija “bila je važna referenca za umjetnike koji su u polju vizuelnih  umjetnosti stvarali i koji i dalje stvaraju, na različitim meridijanima” kazao je Ljumović. On je podsjetio i da je  u proteklih pet decenija Salon obilježen  promjenama društvenog konteksta, koji je na različite načine determinisao i karakter ove manifestacije,  pa je jubilej dodatni  razlog da odgovorimo: kako pozicioniramo Hercegnovski zimski salon u budućnosti, u umjetničkom  i programskom aspektu, u konteksu gradske i nacionalne kulturne politike, ili u odnosu na prostor i publiku koja pomjera granice.[image_with_text image=’http://www.radiohercegnovi.net/wp-content/uploads/2017/02/9-s.jpg’ title=” title_color=” title_tag=”]

-Od hercegnovskog i crnogorskog do evropskog salona, svakako bi bila izazovna ambicija, ali i odgovornost da on to zaista i bude. Današnja Evropa jeste Evropa gradova i regiona koji se kulturno konstituišu izvan administartivnih granica, i koji grade jake kulturne mreže. U takvom scenariju razvoja izazovno je tragati za novom regionalnom afirmacijom koja u nasljeđu ima dobru tradiciju jugoslovenskog perioda do 1990. godine, rekao je Ljumović.

Od Salona se očekuje da ide u korak sa vremenom, da reflektuje kretanja međunarodne umjetničke scene, da bude tačka koja reflektuje poželjni razvoj savremene umjetnosti, kazao je Ljumović i kao dbar pomak u realizaciji prethodnih  nekoliko Salona  ocijenio afiraciju   njegovog regionalnog karaktera,  koja  ima pozitivan uticaj na razvoj crnogorske umjetnosti i njeno uključivanje u savremene regionalne tokove.

-Postoje svi preduslovi za razvoj Salona, a najvažniji su jedinstveni ambijent i inspirativna vizura pogodna za kreativne prakse. Grad Herceg Novi, prostor kulturne vitalnosti i bogatog nasljeđa, uz Salon i druge manifestacije, jeste važna tačka umjetničkog i kulturnog identiteta Crne Gore, zaključio je Ljumović uz pohvalu i hercegnovskoj publici koja ima poseban senzibilitet I zna da podrži umjetnost.

Istoričarka umjetnosti Anastazija  Miranović, kustos  ovogodišnjeg Salona autorka teksta za katalog ove manifestacije,koji je grafički odlično oblikovao Nikola Latković,  naglasila je da se skoro sudbinski prepliću  u 2017. dva jubileja,  110 godina od rođenja  Petra Lubarde i zlatni jubilej Hercegnovskog zimskog salona.[image_with_text image=’http://www.radiohercegnovi.net/wp-content/uploads/2017/02/4-s.jpg’ title=” title_color=” title_tag=”]

-U zemlji koja slovi za zemlju slikara, Herceg Novom, pored Cetinja i Nikšića, nedvojbeno pripada zasluga sticanja tog epiteta, kako zbog bujne i bogate prirodne, jednako i mentalne geografije umjetnika koji su se u njemu rađali, živjeli, formirali, stasavali. Dakle, potpuno podrazumijevajućim se činilo baš u Herceg Novom osnivanje Salona posvećenog likovnim umjetnostima, slici…koja je jednako tu i nakon pedeset godina ( nadamo se, biće i nakon još pedeset). Slici, u klasičnom medijskom iskazu i formi, ali i slici u proširenom polju virtuelnog svijeta, kojeg neminovno živimo. Tim prije je opstajanje slikarstva/slike, sklulpture, crteža kao klasičnih umjetničkih medija značajnije…

I Miranović je podsjetila da su počeci Salona vezani   za lokalni kulturološki ambijent, koji je  očekivano, prerastao hercegnovski, pa i crnogorski kontekst i okuplja umjetnike i selektore iz  bivših jugoslovenskih republika.

-Upravo, činjenica da se tragom poluvjekovnog egzistiranja Hercegnovskog zimskog likovnog salona u kontinuitetu može pratiti/čitati presjek likovnog života ovdašnjih prostora, dovoljan je razlog za respekt i snažan podsticaj njegovom daljem  unaprijeđenju, ocijenila je Miranović.

 -Na početku ovog, 21.vijeka, kao i početkom prethodnog, ponovo su u žiži stvarnosti ekonomske krize, krize identiteta, nasilna previranja, secesionističke politike, humanitarne katastrofe, izbjegličke migracije. Nemir, neizvjesnot i nesigurnost, opšta su mjesta savremenog ambijenta/života. Dakle, u konstelaciji aktuelnog “svjetskog poretka” umjetnost treba da nam pomogne da dešifrujemo/razumijemo, artikulišemo “trenutne nemire našeg doba” naglasila je Miranović uz zaključak  „jedino umjetnost  ima bezuslovno pravo luksuza na bezgranično polje slobode izražavanja/ponašanja u odveć omeđenom, kontrolisanom, neemocionlanom svijetu. Njegovu “luču mikrokozma” predstavljaju umjetnički Saloni poput hercegnovskog, koji će (sa)čuvati sliku (skulpturu, crtež…), kao neugasivu iskru esencije umjetničkog stvaranja“.

Direktor hercegnovske  galerije Đuro Beli Prijić podsjetio je na još nekoliko datuma važnih za život ove ustanove koja je otvorena  1967.godine i u kojoj je već naredne godine u reprezentativnom izlagačkom prostou priređen  prvi Hercegnovski zimski likovni salon.

Lijepu simboliku otkrila je sinoć Anastazija Miranović i u podatku da je  to prvo izdanje Salona otvorio Aleksandar Aco Prijić, tada predsjednik ULUCG.

  1. Hercegnovski zimski salon biće otvoren do 2. marta

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com