IzdvojenoKultura

GRADSKA TURISTIČKA ORGANIZACIJA ZAPAŽENA NA PODGORIČKOM,  A DOBILA I POZIV ZA UČEŠĆE NA BEOGRADSKOM SAJMU KNJIGA

Juče je završen  14. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja, na kome je svoja izdanja i autore iz Herceg Novog predstavila Turistička organizacija. Bila je jedina iz Crne Gore koja se može pohvaliti ovakvim nastupom. Na sajmu je kao predstavnik Turističke organizacije bila istoričarka umjetnosti Kristina Milatović, a za „Svijet kulture“ govorila  o tome kako je odlučeno da se predstave na ovoj manifestaciji, kako je reagovala publika i  kakvi su rezultati ove prezentacije.

– Ovim nastupom su započeli  praksu koja će se, vjerujem,  nastaviti. S obzirom na to da TO Herceg Novi već godinu  sarađuje sa dr. Vladimirom Roganovićem, a objavila je dvije njegove dvije publikacije ( Slikovni leksikon Herceg Novi i Andrić u Herceg Novom) osjetili smo potrebu da  promovišemo  te publikacije ali i autore iz Herceg Novog. Okupili sve u tom trenutku zainteresovane autore koji su se rado odazvali, te smo u okviru naše promocije , pored štandovske prezentacije organizovali  i susrete sa autorima,  dr Vladimirom Roganovićem , Marinom Stanišić čiji se „Hercegnovski rječnik romanizama“  našao na našem štandu, novinarkom i pjesnikinjom Ksenijom Matović čija je knjiga „Obol“ napisana na grčkom i na našem jeziku  takođe bila na našem štandu i sa Vitkom Vujnović, autorkom monografije Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala. Reakcije publike su bile podijeljene, kaže Milatović.

Nakon začuđenosti podatkom da Turistička organizacija njeguje i izdavačku djelatnost i oikuplja autore iz grada svi su bili  oduševljeni.

Bez obzira na broj naslova  koje smo mi ovog puta  promovisali na štandu , u suštini smo naišli na najpozitivnije reakcije.  Ljudi su bili impresionirani činjenicom da mi zaista želimo da u skladu sa nekim motom grada i uvjerenjem da jesmo „grad kulture“  podržimo pisanu riječ, i autore i čitalačku publiku. Željeli smo da pokažemo da Herceg Novi njedri  pisanu  riječ  jer znamo dobro koliko je ona važna  za istoriju grada. Meni je izuzetno drago što smo se  pojavili  na podgoričkom sajmu a nadam se da ćemo praksu nastaviti i možda učestvovati i na Beogradskom sajmu knjiga. Poziv smo dobili, pa je i to jedan od uspjeha učešća na sajmu u podgorici, uvjerena je Milatović.

Ta mogućnost će se u Turističkoj organizaciji tek razmatrati, ali naša sagovornica  smatra da je i to fantastična prilika da se Herceg Novi  promoviše kao turističko mjesto koje njeguje kulturu i to na sajmu koji je  jedan od najreprezentativnijih u regionu i u Evropi.

-Ako se već bavimo promocijom  grada smatram da je  vrlo važno učestvovati na i sajmovima knjiga kao i na sajmovima turizma, ocijenila je Milatović.

Sajam knjiga na kome je predstavljen  i Miraš Martinović romanom „Glasovi iz Doklee“  završen je juče dodjelom nagrada i priznanja. Žiri, koji su činili predsjednik Siniša Jelušić i članovi  Slavica Perović i Marina Vešović, dodijelio je specijalnu nagradu za doprinos nauci o književnosti Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, za  trotomno izdanje Jevrema Bjelice “Ogledi o ruskoj književnosti 19. i 20 vijeka”. Nagrada za izdavačku produkciju, odnosno najboljeg izdavača dodijeljena je Zavodu za udžbenike – Beograd i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU). Nagradu za izdavački poduhvat Žiri je dodijelio Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore i Opštini Bar, dok su za  najbolje edicije nagrađeni  Naklada Mate, za ediciju “Gospodarska misao” i Dereta za “Ediciju 20 vijeka”.

Najbolja knjiga za djecu  je knjiga  Jurija Nečiporenka,  osnivača i direktora Sveruskog Festivala dječije knjige.  Nagradu za unapređenje dječjeg stvaralaštva dobili su Savez slijepih Crne Gore i izdavač i ekskluzivni uvoznik dječjih knjiga i edukativnih sredstava Lego. Najbolje opremljeni štand bio je štand Narodnog muzeja Crne Gore i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica. Priznanje za napredak u obrazovanju dobili su Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica i Biblioteka za slijepe Crne Gore, a posebno priznanje za razvoj međunarodne kulturne saradnje dobile su ambasade Bugarske, Italije i Rumunije. Posebnim priznanjem nagrađen je i beogradski CLIO  za izuzetan doprinos u oblasti medijske pismenosti u regionu.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com