Kultura

FINSKA UMJETNICA SINI KUNNAS NA “STREET ART” FESTIVALU

Gošća drugog “Street art festivala” u Herceg Novom, finska umjetnica Sini Kunnas, sinoć je na Belavisti govorila o svom projektu ”Manhattan Street Poster” realizovanom 2015. godine, i najavila novi koji će se baviti svetom geometrijom.

Okupljenu publiku pozdravila je koordinatorka Kuće Iva Andrića Kristina Milatović, istakavši da je “ulična umjetnost” u Herceg Novom na lucidan način filtirana kroz festival, te da se uključivanjem djece u ovaj projekat direktno se podstiče razvoj talenata.  Za projekat ”Manhattan Street Poster”, Milatović je rekla da nije riječ o tipičnom street art izrazu, iako posjeduje elemente istog, već se uveliko naslanja na umjentost koncepta.

– Konceptualna umjetnost kao pravac nastaje `60. godina prošlog vijeka. Osnovno polazište konceptualizma je ideja koja pokreće proces stvaranja umjetničkog djela, gdje se pridaje veći značaj ideji u odnosu na sam ”umjetnički proizvod”. Svakako da je ovaj pravac na početku artikulisan u određenoj formi, najčešće u pisanoj ili u skicama, a nedugo zatim i kroz provokativne nerazumljive oblike, neklasifikovane prema tradicionalnim mjerilima, poznatije kao ready-made, nastale u želji da se promjeni semantička definicija obrađenih predmeta. Iz ovog umjetničkog pravca rađaju se akitvni i ništa manje socio-politički angažovani formati poput preformansa, land arta i procesne umjetnosti.

Koncept je, ništa manje frekventan oblik i u savremenoj umjetnosti mada sa dijametralnom razlikom u socio-političkoj i kulturnoj dimenziji. Istraživanja pojava i nematerijalnog naslijeđa koje za posledicu imaju izmjenu svijesti takođe spadaju pod savremeni oblik umjetnosti koncepta. Sinin projekat je jedan od takvih; u želji da umjetnost iznese na ulicu kako bi svima bila dostupna, umjetnica dolazi do interesantnih rezultata, poručila je Milatović. 

Sini Kunnas je izlagala na više grupnih izložbi, a i samostalno širom svijeta: u Francuskoj, Kini, SAD-u, Arabiji, Malagi i naravno Finskoj. 2011. godine započinje saradnju sa organizacijom Helsinki Capital Partners, sa kojom realizuje više umjetničkih projekata, uključujući i ”Manhattan Street Poster”. Autorka je poručila da joj je velika čast što učestvuje na festivalu, istakavši da se divno osjeća jer su svi veoma otvorenog srca, a to je smisao prave umjetnosti.

– Vaš “Street art festival” ohrabruje ljude da dođu na ulice i dožive umjetnost, ali takođe i da izraze sebe. Street art ustvari pruža mnogo veće mogućnosti od odlaska u neku galeriju, koja može biti elitistička i razdvajati ljude koji ne mogu priuštiti da kupuju umjetnost. Sviđa mi se ideja da umjetnost bude demokratična; dostupna svima i svugdje, a upravo je ulica odlično mjesto gdje možete spontano susretati kako umjetnike, tako i  one koji umjetnost doživljavaju.

Kunnas smatra da je izlazak umjetnika na ulicu veoma hrabar potez, zato što zaista izlažu sebe veoma objektivnoj i iskrenoj reakciji publike.

– Ovaj projekat u Njujorku odnosio se na reakcije ljudi u socijalnim i psihološkim situacijama kada je jedan te isti objekat – isti poster uvijek bio postavljen na pločnicima Njujorka. Sedmicu dana sam u patikama hodala Njujorkom uvijek sa istim posterom u rancu, obilazeći različite djelove grada – od Volstrita i Brodveja do Harlema. Svakog dana bi odabrala drugo područje, postavljala postere na pod i svojim smartfonom  bilježila reakcije prolaznika, koje su bile veoma različite. Neki uopšte nisu obraćali pažnju na postere, dok su ih drugi doživljeli kao veliku umjetnost i željeli da ih zadrže, a to su uglavnom bila djeca.

Kunnas je objasnila da je, za razliku od klasičnih street art projekata, poput radova na zidovima ili performansa, ona postavljala postere na trotoarima, ponekad i uz različitu gestikulaciju.

– Iskoristila sam svoju visinu da, prilazeći prolaznicima, skrenem njihovu pažnju na ono što radim sa tim posterom. Nekad sam ih postavljala bez ikakvog izraza na licu, ponekad bi se nasmiješila ljudima, a nekad bi ih čak preplašila stavljajući poster na trotoar, i onda sam fotografisala njihove reakcije. Poster je crno – bijeli, i to su samo bile kopije originala, tako da nije bilo bojazni da će moj umjetnički rad biti uništen. Nekim ljudima je bilo teško da zgaze na lice žene na posteru, drugima to uopšte nije predstavljalo problem, najhladnije su reagovali biznismeni sa Volstrita. 

Navodeći razne reakcije slučajnih učesnika u ovom projektu, Kunnas je zaključila da su emocionalno veoma krhki.

– Kada ljudi žive na području kao što je Menhetn, koji je nakon Đulijanija i događaja 11. septemba, očišćen od nasilja, i dalje je vrlo nizak bio emocionalni nivo tolerancije bilo kakve promjene na ulici. Ako su Menhetn i Njujork spadaju među najveće finansijske centre svijeta, ako njihovo emocionalno stanje tako lako poremeti običan komad papira, onda ne možemo biti sigurni u snagu grada, poručila je Kunnas.

Ona je dodala da je bila veoma srećna dok je hodala Menhetnom sa tim posterima u rancu, osjećala se zaista živom kao umjetnik tako izložena životu, jer raznovrsnost i različitost predstavljaju bogatstvo ljudi.

– Željela bih da ohrabrim, posebno mlade ljude, da se bave uličnom umjetnošću. Ona ne mora da bude povezana sa tabuima, već treba da se bavi životom, razičitostima ljudi, osjećanjem da smo živi, kreativni i nadahnuti. U sledećem projektu sa kolegama iz Finske baviću se svetom geometrijom, da bismo istražili područja uma i podsvijesti koja ustvari povezuju ljude svih nacija. Zaključili smo da se ljudi rađaju sa umjetničkom crtom; imamo svoja čula i vizuelni jezik koji nam mnogo znači, tako da samo treba da budemo otvorenog uma i shvatimo da imamo tu vještinu. Umjetnost nije samo inspirisanje ljudi novim idejama, hrabrošću i različitim, novim stvarima, što je uloga konceptualne umjetnosti, već je takođe mogućnost da umjetnici mogu da dožive sebe kao osobu, i da ono što osjećaju izraze kao svoju pravu umjetnost, poručila je Kunnas.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com