DruštvoTurizam

ČETVRT VIJEKA EKOLOŠKE DRŽAVE CRNE GORE – I CRNE TAČKE I DRAGULJI KOJE TREBA ČUVATI

Crna Gora je prije 25 godina proglašena  ekološkom državom. Uprkos brojnim pomacima,   neke crne tačke nas još vraćaju na pitanje je li ta ideja u potpunosti zaživjela.

KAP.  Termoelektrana Pljevlja, Brodogradilište Bijela, Željezara Nikšić, jalovište olova i cinka Gradac (Rudnik Šuplja stijena) u Pjevljima. – crne su tačke koje nas, i u ovoj jubilarnoj  godini, stavljaju pred ispit. Studije, analize , rješenja za neka mjesta  su već na putu da se sa papira pretoče u  realnost. Javna rasprava o gritu iz Brodogradilišta daje nadu da ćemo se u Boki osloboditi te štetne materije.

Da, ipak ,na današnji dan ne bude sve u znaku „crnih tačaka“   šaljemo lijepe slike  sa Orjena, neobičnog masiva  surove ljepote,  raspucalih stijena i dubokih jama. Planina skrivene ljepote za  čiju se valorizaciju  vrijedi pomučiti i izboriti.

Najveći dio ovog gorostasnog  ljepotana smješten je u Crnoj Gori , periferni  jugozapadni rub pripada Hrvatskoj,a  sjeverozapadni Bosni i Hercegovini (Republici Srpskoj).

Orjen je bogat  šumom , ljekovitim i jestivim biljem  i gljivama. .Bukva  zauzima najveće površine. Osim nje,  u višim zonama, raste munika, endemska vrsta bora, najljepši ukras Orjena. Na nešto toplijim staništima prisutan je grab, obična i medvjeđa ljeska, a tu i tamo, većinom na teško pristupačnom terenu raste tisa. Vrijesak, kadulja, kantarion, hajdučka trava, lincura, iva, majčina dušica, vranilova trava, glog, odnosno maslačak, kopriva, šipurak, mukinja, jarebik, crvena i crna zova, bokvica, divlja jabuka, medvjeđi dlan, običnu paprat, bujad, sremuš…predug bi bio spisak ljekovitog i jestivog bilja na Orjenu.

Ne smijemo zaboraviti razne vrste gljiva: vrganj, lisičarka, bukovača, rujnica, sunčanice, koralka, rudnjača,ali i mnoge druge.

I sve to imamo na Orjenu – bezvodnom kraju, uprkos kiši, oluji i snijegu. Mjesecima su njegovi vrhovi u zagrljaju teških sivih oblaka koji se  naglo uzdižu sa toplih obala pitome Boke. Taj slijed kretanja prirode učinio je ovu planinu mjestom sa najvećom količinom oborina u Evropi, prosječno čak nešto preko 5 metara godišnje. Kad bi se ova golema količina vode našla na kakvom drugom mjestu, izazvala bi strahovite poplave i opšte razaranje, Na Orjenu – kao kroz sito: sve nestaje u dubokom kršu.

Podsjećajući  na 25  godina  od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, htjedosmo reći da se sve može smjestiti na ovom našem prostoru , ispod parčeta neba, iznad obale mora, ako budemo znali da čuvamo prirodu, prije svih od sebe.

Fotografije sa sajta Agencije za zaštitu i razvoj Orjena

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com