IzdvojenoKultura

33.FFHN MFF: IVAN BAKRAČ – FESTIVAL TREBA OJAČATI NOVIM SADRŽAJIMA I KONTINUIRANIM RADOM

Selektor  ovogodišnjeg FFHN MFF  Ivan Bakrač za Radio Herceg Novi i naš Portal na izmaku  festivala kaže da je za program  dugometražnog igranog filma i selekciju KiNo Evropa dobio puno pohvala jer je  program raznolik,  što i jeste bila njegova osnovna namjera.

– Želio sam da publika vidi  stilski i estetski najrazličitijue rukopise, ostvarenja koja se bave u neku ruku sličnim temama, ali o njima govore na različite načine. Ovo se prije svega odnosi na  dugometražni  film i takmičarski  i vantakmičarski. To je program koji obuhvata od  najmanjih produkcija crnogorskih, domaćih filmova sa veoma niskim budžetom, to su autori koji su uprkos malom budžetu uspjeli da završe filmove i da budu lijepo prihvaćeni na Kanli kuli, sve do nekih filmova koji su bili u borbi za zlatnu palmu  kao što je film „Zvizdači“, koji je kod nas bio vantakmičarsksom programu. MJislim da je publika razumjela taj balans i da su vidjeli da možda ima malo više autorskih  filmova nego ranije. To je nešto što treba da gajimo i dalje jer su to trendovi koji su zastupljeni svuda u svijetu. Publici treba pružiti uvid u sve što se proizvodi, pa da sama odluči ovo mi se sviđa a ovo ne, ili  ovo me pokreće a ovo ne.

Ne samo publici  već i onima koji se bave filmom dali ste priliku za poređenje, i ne samo po temama već i po formi.

-Drago mi je da je to bilo vidljivo. To mi je bila glavna inspiracija, to što sam nazvao slabosti Balkana. Negdje je to vidljivo u smislu komunikacije koja izostaje kao u filmu Stefana Maleševića, a nasuprot njemu imamo film Sam samcat u kome je  komunikacija prezastupljena i  imamo odnese sa porodicom, advokatima, administracijom, zakonima. Zanimljivo je bilo da prikažemo jedan  za drugim filmove  koji imaju sličnu temu ali se autori na različite načine time bave ili su rađeni sa potpuno različitom temom u formi triptiha.

Na festivalu smo vidjeli dva filma snimana u Herceg Novom, kratki film Peloid, što nije uobičajeno  i dugometražni igrani  Ti imaš noć

-Moram podsjetiti da je već bilo kratkih filmova. Napomenuo bih da su tu i prethodno prikazani kratki filmovi Ivana Salatića , Biserna obala Dušana Kasalice, Umir krvi i mnogi drugi  kratki filmovi iz CG  koji su bili  uspješni na internacionalnim i svjetskim festivalima . Peloid je imao premijeru prošle godine u Sarajevu, a prije mjesec i američku. Mislim da je publici zadovoljstvo da vide šta je to što je snimano u njihovom gradu i kako na to reaguju  ljudi sa drugog kontinenta koji su  film  vidjeli. Film Ivana Salatića recimo uspješno je prikazan  u Veneciji što je ogroman uspjeh za crnogorsku kinematografiju. Svi će u tom filmu prepoznati  da je  Ivan otišao  korak dalje ali i da je uspio da tu svoju estetiku  zadrži i gaji i da napravi  odličan dugometražni film. Na sličan način trenutno priprema i svoj drugi film. Da li će snimati u Herceg  Novom ne znam, ali korijeni su svakako ovdje i mislim da to treba da se gaji  i dalje.

 

Prošle godine Ivan Marinović  na Kanli kuli sa svojim prvim dugometražnim filmom „Igla ispod praga“ koji je imao izuzetno uspješan festivalski život, nagrađivan je  a publika ga voli, ove godine festivalu se pridružio  prvi put u ulozi koproducenta. Priča se širi.

– To je divna okolnost. Ivan koji je imao svoj film „Igla ispod praga“ , on koji je bio selektor festivala, sad je tu kao gost filma koji je koproducirao, a već priprema drugi, novi film, koji je u fazi razvoja . Za  pisanje scenarija već  je dobio ozbiljna priznanja na internacionalnom nivou. Nadam se da će Ivan u skorije vrijeme  završiti film  koji  se ne bavi  samo Lušticom kao prvi film , obuhvata Bokokotorski zaliv . Mislim da su obojica  autori koji  gaje svoj stil, priče odavde, interesovanja , a publika to voli da vidi..

Kakva je vaša ocjena festivala?

–Bilo bi mi lakše da ocjenim festival da sam kao prošle godine u nekom od žirija, ovako, kada sam stalno u procesu i kada su tu gosti, obično čujem pohvale i povjerujem im naravno jer vidim da su ljudi iskreni , dobronamjerni. Mislim da sve uvijek može bolje a ništa konkretno nemam da izdvojim. Mislim da ovaj Festival treba da raste , da se ubuduće fokusiramo na autorske filmove, da se prati regionalna priča jer su sve zastupljenije koprodukcije …Trebalo bi dakle pratiti u regionu svfe što se dešava, i ne moraju to nužno biti crnogorske koprodukcije, može  kao i ove godine da to bude film poput  bugarskog  filma „Otac“  koji je pobjedio u Karlovim Varima, a imao  prvu reprizu baš u Herceg Novom. To je zaista veliko zadovoljstvo a posebno zbog toga što su autori filma prethodni pobjednici Hercegnovskog festivala sa filmom „Slava“ ili slovenački „Posledice“ koji je imao premijeru u Torontu prošle godine na jednom od apsolutno najznačajnijih festivala u svijetu a poslije je imao život i po regionu i na FESTU u Beogradu,  u Zagrebu, svim ex Yu zemljama. Ne treba težiti  tome da se isključivo traže  premijere.  Mislim da je zapravo najvažnije to da imamo određene premijere koje su jako važne i da uspijemo da ih publika u Herceg Novom vidi prije mnogih drugih  u regionu. S druge strane, jednako je važno  da dovedemo i neke filmove koji nisu premijere a već su bili prikazani u regionu  i veoma dobro prihvaćeni,  da vidimo šta je to što su ljudi voljeli ove godine. To su uglavnom filmovi iz selekcije Kino-Evropa, filmovi koji su već bili prikazani na Paliću kao Almodovar ili film braće Tarden Mladi Ahmed, to su najveći festivalski hitovi. Tu mi je bilo dosta teško napraviti selekciju iako je izgledalo najlakše. Skupite sva najveća imena nagrađenih u jednoj selekciji i to ponudite publici. Ja to ne vidim tako. Mislim da tu  ima  štošta da se probere. Imamo na primer 10 velikih autora koji ove godine imaju filmove svuda nagrađene a meni je ideja bila da od tih izaberem pet koji su zaista dobri i važni da ih publika vidi a da drugih pet budu neki debitanti ili na primer autori koji imaju drugi film a već su dokazali da će i oni nekada biti Pedro Almodovar, braća Darden, da će sigurno biti toliko važni.

Kakvo vidite budućnost filma na ovom našem prostoru pa u sklopu toga i budućnost  festivala?

-Mislim da je veoma važan novi Zakon o kinematografiji, koji je uspostavljen uz posredovanje Filmskog centra CG. Samim tim i budžeti su veći. Mislim da se nije jako dugo desilo da imamo osam produkcija i manjinskih koprodukcija na jednom festivalu. Ne možemo naravno očekivati da to bude tako svake godine jer su neki procesi jako dugki, neki filmovi se proizvode po pet, šest godina a ako taj broj i opadne neće to biti značajno. Težiće se vjerujem da se to zadrži  i poveća. Po mom iskustvu kroz razgovore sa kolegama koji su reditelji, producenti ili filmski selektori, svi znaju da je Crna Gora sada jedno mjesto u kome vrijedi i snimati i gdje ima i ekipa koje vrijedi koristiti, gdje postoji fond koji podržava manjinske koprodukcije. Sve  je više stranih autora koji žele da dobiju sredstva za manjinsku koprodukciju kod nas. Mislim da je to dobar znak, da nisu važne samo produkcije, jesu najvažnije, ali su i te manjinske koprodukcije nešto što sigurno doprinosi…

Kada možemo očekivati Vaš film?

-Nadam se sledeće godine. Krajem oktobra je snimanje poslednjeg dijela filma u Nikšiću a nakon toga ćemo raditi postprodukciju, vidjećemo kako će to sve ići što zavisi od sredstava i od toga koliko ćemo moći da zadržimo ljude jer produkcija već dugo traje ali će se naredne godine pojaviti,  vidjećemo samo na kom od festivala. Ideja je da premijera bude na nekim većim festivalima  a u Herceg Novom svakako nacionalna.

Šta je možda nedostajalo ovogodišnjem festivalu i kako ga ojačati?

Jedina stvar koja možda nedostaje je malo jači  industrijski program koji bi podržao autore u tome da razgovaraju sa distributerima, producentima koproducentima i da ima malo više  programa koji su fokusirani na industriju, više master klasova , radionica, predavanja , eksperata koji su iskusni na nivou evropske distribucije, televizije . Mislim da je to nešto što bi ovaj festival diglo na jedan nivo kakvi su najveći festivali u regionu, Sarajevo, Sofija, Solun. Festival možemo ojačati samo novim sadržajima i kontinuiranim radom, uvjeren je Bakrač.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com