DRUŠTVOKultura

15. TRG OD KNJIGE: OD “MOLITVE OSAME” DO “FORTIFIKACIJSKE ARHITEKTURE BOKE KOTORSKE VENECIJANSKOG PERIODA”

„Molitva osame“ prof dr Ratka Božovića i „Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda“ prof dr Ilije Laloševića, naslovi su predstavljeni sinoć  na 15. Trgu od knjige. Večeras na sajmu  od 20 i 30 niz programa za djecu, između ostalih promocija knjige “Doći ću iz šume čak” autorke Jelene Martinović Bogojević, potom na  scenu stupaju Mali Novljani, a u finišu je najavljena pozorišna predstava “Sami u kući” beogradskog Pan teatra.

Književni kritičar Vlatko Simunović ocijenio je predstavljajući knjigu  „Molitva osame“ da je  oslobođena akademske hladnoće, a omogućava nam „da se rastrzani, prazni i bespomoćni, suočimo sa sobom i potražimo naše unutrašnje trezore mudrosti, istine i ljepote na koje tekstovi sabrani među njenim koricama upućuju“.

-Božović se obraća onom svjesnom, racionalnom, ako je još nešto od toga u nama ostalo. Pokušava da čovjeka u svom čitaocu izvede na stazu individualne, slobodne i kreativne samopotvrde. Apeluje da razlikujemo bitno od nebitnog, vrijedno od bezvrijednog, da njegujemo najprisniji dio svog individualiteta- rekao je Simunović.
Simunovićev zaključak bio je da je ova knjiga pisana u odbranu čovjeka te da tekstove iz nje treba uzimati jedan po jedan,dozvoliti im da se polako rastvaraju u umu i postaju naše jutarnje molitve.

Povratak sebi samome i temeljnim opredjeljenjima, za profesora Ratka Božovića bio je kroz knjigu „Tišina dokolice“, a naslov knjige „Molitva osame“ nastao je kao reakcija na situaciju gdje se pita o granicama slobode koja je u političkoj ravni dovedena u ozbiljno pitanje.
-Jednog trenutka sam shvatio da kada ne možeš da govoriš jasno bolje je zaćutati. Ćutanje sam vido kao istinu bića, istinu te unutrašnje tišine i konačno od maske koja se uspostavlja u samoj komunikaciji, jer su naše riječi često lažljive, prevarantne, što su onakve kakve očekujemo, što su u samoprevari – rekao je Božović.

U drugom programu Trga od knjige predstavljena je monografija „Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda – 15. do 18. vijeka“, autora Ilije Laloševića.

Istoričar umjetnosti Saša Čilikov je ocijenio da su monografije poput ove dragocjene do te mjere da ih smatra državnim projektom najvećeg značaja, premda su najčešće rezultat izuzetnog napora samih autora.

– Da biste došli do ovakve knjige strahovito mnogo zalaganja i napora je potrebno, obići arhive, pretresti brojnu literaturu i kritički se odnositi prema njoj, treba doći do ličnih opservacija a to je moguće jedino obilaskom objekata na licu mjesta, a sve je to jedan vrlo mukotrpni rad-kazao je Ćilikov i ustvrdio je  Herceg Novi i Kotor ne može zamisliti bez bedema i kula.

– Nažalost, a to iz ove knjige može jasno da se vidi, dobar dio fortifikacija u Crnoj Gori propada. Ne pamtim ozbiljniji projekat restauracije tvrđava, da neko krene da radi nešto van utvrđenih gradova- kazao je Ćilikov.

Ilija Lalošević  istakao je da je imao značajnu podršku među kolegama  tokom pripreme  knjige, kao i da je podršku dobijao u institucijama kojima se obraćao. Kao  posebnu vrijednost ove publikacije izdvojio je urađenu osnovnu tipologiju utvrđenih gradova u prvom redu Herceg Novog i Kotora.

-Kada se misli na Herceg Novi i Kotor naravno da to nisu samo njihovi bedemi, već i kašteli, bastioni, kule, kapije, staze, citadele i slično. Mi smo u Boki imali „sreću“ da su istorijske okolnosti, sve do kraja Prvog svjetskog rata, bile takve da su te tvrđave bile u funkciji i samim tim sačuvane, što nije bio slučaj sa nekim drugim evropskim gradovima. Kada su u pitanju fortifikacije Boke, nakon ovih utvrđenih gradova koji jesu najvažniji, imamo čitav niz gradova koji su štićeni izdvojenim utvrđenjima, a to su u prvom redu Perast i Risan, oni su imali izdvojene kaštele na određenim strateškim pozicijama i na taj način su čuvali grad. Sledeća tipološka karakteristika su predstraže gradskih utvrđenja kao što su Trojica kada je u pitanju Kotor, odnosno Španjola kada govorimo o Herceg Novom  i ostrvo Svetog Đorđa pred Perastom – pojasnio je Lalošević.

Ostavite Vaš komentar

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com